Europäischer Rechnungshof - European Court of Auditors
Europski fond za strateška ulaganja znatno je doprinio smanjenju manjka sredstava za ulaganja, ali njegova ciljna vrijednost nije u cijelosti dostignuta
- Photo Info
- Download
Priopćenje za medije
Luxembourg, 19. ožujka 2025.
Europski fond za strateška ulaganja znatno je doprinio smanjenju manjka sredstava za ulaganja, ali njegova ciljna vrijednost nije u cijelosti dostignuta
- Iz Europskog fonda za strateška ulaganja osiguran je znatan iznos financijskih sredstava nakon pada ulaganja zbog financijske krize iz 2007./2008.
- Ciljna vrijednost dodatnih ulaganja u realno gospodarstvo u iznosu od 500 milijardi eura nije u cijelosti dostignuta
- Ulaganja prijavljena do kraja 2022. precijenjena su za 26 %
Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) uvelike je doprinio smanjenju manjka sredstava za ulaganja do kojeg je došlo nakon financijske krize iz 2007./2008., stoji u danas objavljenom izvješću Europskog revizorskog suda (Sud). Međutim, dostignute su tek tri četvrtine ciljne vrijednosti EFSU-a, u skladu s kojom su se do kraja 2022. trebala potaknuti ulaganja u realno gospodarstvo u iznosu od pola bilijuna eura. Osim toga, Europska komisija nije provela ex post procjenu kojom bi utvrdila jesu li zahvaljujući EFSU-u potaknuta ulaganja koja se u suprotnom ne bi izvršila.
Europski fond za strateška ulaganja, poznat i kao Plan ulaganja za Europu ili Junckerov plan, uspostavile su 2015. Europska komisija i Grupa Europske investicijske banke (EIB). Njegov je glavni cilj bio smanjiti manjak ulaganja u zemljama EU-a do kojeg je došlo nakon izbijanja financijske krize 2007./2008. pa sve do 2014. U tom se razdoblju ukupna potrošnja na ulaganja u EU-u smanjila za otprilike 15 %, odnosno za oko 430 milijardi eura u odnosu na dotad najvišu razinu ulaganja iz 2007. U okviru EFSU-a stavljena su na raspolaganje proračunska jamstva EU-a u vrijednosti od 26 milijardi eura i sredstva EIB-a u vrijednosti od 7,5 milijardi eura namijenjena financiranju infrastrukture, inovacija te malih i srednjih poduzeća (MSP-ova). Cilj je bio da se do kraja 2022. dostigne 15 puta veći iznos ulaganja privlačenjem veće količine javnih i privatnih sredstava.
„EFSU znatno doprinosi smanjenju manjka sredstava za ulaganja u EU-u i iz njega se pruža potpora za raznovrsne aktivnosti, od mikrofinanciranja pa sve do velikih ulaganja u infrastrukturu, ali njegova ciljna vrijednost ulaganja nije u cijelosti dostignuta”, izjavio je Lefteris Christoforou, član Suda zadužen za predmetnu reviziju.
Revizori su utvrdili da je iznos od 503 milijarde eura dodatnih ulaganja prijavljen do kraja 2022., odnosno roka za dogovaranje financiranja, precijenjen za 131 milijardu eura. Do toga je došlo zbog nedostataka u načinu na koji su Komisija i EIB osmislili i primjenjivali metodologiju za izračun multiplikatora. Multiplikacijski učinak djelomično su temeljili na financijskim sredstvima koja još nisu bila isplaćena krajnjim primateljima ili koja su netočno pripisana EFSU-u u sklopu ulaganja potaknutih zahvaljujući drugim instrumentima EU-a, a ukupni iznos nije bio umanjen za otkazana ulaganja.
Glavna korist dodatnosti EFSU-a, tj. dodana vrijednost za realno gospodarstvo, bilo je pružanje potpore za rizičnija ulaganja. Drugim riječima, jamstvo EU-a trebalo se odobravati za investicijske projekte koji se inače ne bi proveli ili se ne bi proveli u istoj mjeri, na primjer u okviru uobičajenog poslovanja EIB-a. Financijski posrednici kao što su banke i vlasnički fondovi pozitivno su ocijenili dodatnost EFSU-a te pritom naveli da im je taj fond omogućio realizaciju ulaganja u većem obujmu i veća pojedinačna ulaganja, kao i da su njime privučeni dodatni ulagači. Međutim, Komisija nije provela ex post analizu dodatnosti kojom bi se dobili uvjerljivi dokazi o mjeri u kojoj su se javnim sredstvima uistinu privukla dodatna ulaganja.
U sklopu EFSU-a uglavnom su se poštovale utvrđene ciljne vrijednosti te su Komisija i EIB na odgovarajući način pratili izdvajanje rezervacija za taj fond i njegove financijske tokove. Međutim, praćenje nije bilo sveobuhvatno te nije bilo odgovarajućeg nadzora nad izvješćivanjem. Ni Europska komisija ni EIB nisu pratili mjeru u kojoj je EFSU doprinio zapošljavanju i održivom rastu jer u sporazumu o EFSU-u nisu bile utvrđene povezane ciljne vrijednosti, a izvješća o EFSU-u nisu sadržavala pojedinosti o potpori za ulaganja u zemljama izvan EU-a. Nadalje, Komisija je na temelju stvarnih podataka s kraja 2021. očekivala da će EFSU u najmanju ruku biti proračunski neutralan, no trenutačno nema procjene gubitaka ili višaka ostvarenih tijekom njegova razdoblja primjene.
Revizori pozivaju Komisiju da transparentnije izvješćuje o EFSU-u te da poboljša način na koji procjenjuje stvarno potaknuta ulaganja. Iako su ulaganja u sklopu EFSU-a i dalje u tijeku, izvučene pouke mogu pomoći u poboljšanju upravljanja drugim programima u kojima se upotrebljavaju proračunska jamstva EU-a, kao što je program InvestEU koji je naslijedio EFSU.
Kontekst
Cilj EFSU-a bio je povećati konkurentnost i potaknuti gospodarski oporavak nakon financijske krize iz 2007./2008. te povećati pristup financiranju za MSP-ove. Taj se fond mogao upotrebljavati za financiranje u raznorazne svrhe, od start-up poduzeća do velike infrastrukture. Iako su postojale razlike u iznosima, sredstva iz tog fonda upotrijebljena su u svim zemljama EU-a. Prema navodima Komisije do kraja 2022. potporu iz EFSU-a dobilo je ukupno 841 957 krajnjih primatelja.
Tematsko izvješće 07/2025 „Europski fond za strateška ulaganja – Znatno je doprinio smanjenju manjka sredstva za ulaganja, ali nije u cijelosti dosegnuta ciljna vrijednost ulaganja 500 milijardi eura u realno gospodarstvo do kraja 2022.” dostupno je na internetskim stranicama Suda
Contact:
Služba Suda za odnose s medijima: press@eca.europa.eu
Damijan Fišer: (+352) 621 55 22 24