07.04.2025 – 17:07

Europäischer Rechnungshof - European Court of Auditors

Revizori ističu da financiranje nevladinih organizacija sredstvima EU a nije dovoljno transparentno

Priopćenje za medije

Luxembourg, 7. travnja 2025.

Revizori ističu da financiranje nevladinih organizacija sredstvima EU‑a nije dovoljno transparentno

• U razdoblju 2021. – 2023. nevladinim organizacijama dodijeljeno je više od 7 milijardi eura financijskih sredstava EU‑a u okviru unutarnjih politika
• Informacije o financijskim sredstvima EU‑a dodijeljenim nevladinim organizacijama fragmentirane su i nepouzdane
• Aktivnosti lobiranja i zagovaranja koje nevladine organizacije provode nisu jasno objavljene

Prema novom izvješću Europskog revizorskog suda (Sud) financiranje sredstvima EU‑a dodijeljenim nevladinim organizacijama nije dovoljno transparentno. Unatoč poboljšanjima, informacije o financijskim sredstvima EU‑a dodijeljenim nevladinim organizacijama koje su aktivne u području unutarnjih politika EU‑a i dalje su netočne i nepotpune. Europska komisija nije na odgovarajući način objavila određene aktivnosti zagovaranja koje se financiraju sredstvima EU‑a, kao što je lobiranje, i ne postoje aktivne provjere kojima bi se zajamčilo da financirane nevladine organizacije poštuju vrijednosti EU‑a, zbog čega je ugled EU‑a izložen riziku.

Nevladine organizacije i druge organizacije civilnog društva jačaju sudjelovanje građana u demokratskom oblikovanju politika EU‑a u okviru kontinuiranog dijaloga, koji mora biti transparentan. Kako bi javni donositelji odluka mogli biti pozvani na odgovornost, građani moraju znati kome se i za koju svrhu dodjeljuju financijska sredstva EU‑a, ali i kako se ta sredstva upotrebljavaju te poštuju li njihovi primatelji vrijednosti EU‑a. Javni interes za pooštravanje zahtjeva u pogledu transparentnosti za nevladine organizacije povećao se nakon skandala „Katargate” 2022.

„Transparentnost je ključna za jamčenje vjerodostojnog sudjelovanja nevladinih organizacija u oblikovanju politika EU‑a”, izjavila je Laima Andrikienė, članica Suda zadužena za predmetno izvješće. „Međutim, iako je od posljednje revizije koju je Sud proveo ostvaren određeni napredak, situacija u vezi s financijskim sredstvima EU‑a za nevladine organizacije i dalje je nejasna jer informacije, među ostalim o lobiranju, nisu pouzdane ni transparentne.”

U razdoblju 2021. – 2023. nevladinim organizacijama dodijeljen je iznos od 7,4 milijarde eura u okviru ključnih unutarnjih politika EU‑a kao što su kohezija, istraživanje, migracije i okoliš. Od tog je iznosa 4,8 milijardi eura dodijelila Komisija, a 2,6 milijardi eura države članice. Međutim, revizori upozoravaju da bi te brojke trebalo uzeti s oprezom jer ne postoji pouzdan pregled novca EU‑a isplaćenog nevladinim organizacijama. Informacije se objavljuju fragmentirano, što onemogućuje transparentnost, otežava analizu toga jesu li financijska sredstva EU‑a previše koncentrirana na mali broj nevladinih organizacija te ograničava uvid u ulogu nevladinih organizacija u politikama EU‑a.

Iako je Komisija ostvarila napredak u prikupljanju informacija o financijskim sredstvima EU‑a dodijeljenim nevladinim organizacijama, i dalje postoje nedostatci u načinu na koji se te informacije objavljuju. Osim toga, države članice ne prate ta sredstva niti izvješćuju o njima, a na temelju očekivanih regulatornih poboljšanja neće morati izvješćivati o plaćanjima.

Definicija nevladine organizacije razlikuje se među zemljama EU‑a i rijetko je uključena u nacionalno zakonodavstvo. EU je 2024. u načelu definirao nevladinu organizaciju kao neprofitnu organizaciju koja je neovisna o vladi. Iako je to korak u pravom smjeru, samom definicijom ne može se zajamčiti pravilna klasifikacija nevladinih organizacija u sustavu financijske transparentnosti EU‑a. To je zato što se subjekti sami izjašnjavaju kao nevladine organizacije, a Komisija ne provjerava važne aspekte njihova statusa, među ostalim ima li vlada znatan utjecaj na njihova upravljačka tijela ili ostvaruju li nevladine organizacije komercijalne interese svojih članova. Na primjer, jedan veliki istraživački institut kategoriziran je kao nevladina organizacija, a njegovo upravljačko tijelo istovremeno se sastojalo isključivo od predstavnika vlade.

Komisija nije jasno objavila informacije koje je imala o aktivnostima zagovaranja koje su provodile nevladine organizacije i koje su financirane bespovratnim sredstvima EU‑a. Nadalje, tek tijekom revizije koju je proveo Sud Komisija je izdala smjernice u skladu s kojima se sporazumima o dodjeli bespovratnih sredstava od primatelja ne bi trebalo zahtijevati lobiranje pri institucijama EU‑a. Osim toga, upravitelji financijskih sredstava EU‑a ne istražuju proaktivno krše li možda nevladine organizacije vrijednosti EU‑a, kao što su vladavina prava i ljudska prava, već se uglavnom oslanjaju na osobne izjave. Ne postoje ni provjere izvora financiranja koje mogu pružiti korisne informacije o tome tko stoji iza nevladinih organizacija.

Kontekst

Iz proračuna EU‑a financiraju se aktivnosti neovisno o tome provode li ih nevladine organizacije ili druge vrste subjekata. Nevladine organizacije međusobno se razlikuju po veličini ili području aktivnosti, koje se mogu odnositi na socijalnu uključenost ili zaštitu okoliša i istraživanje. Mogu dobiti bespovratna sredstva EU‑a za provedbu određenog projekta, kao i svi drugi primatelji, ili samo zato što su nevladine organizacije, kako bi pokrile znatan dio svojih operativnih troškova. U razdoblju 2021. – 2023. više od 12 000 nevladinih organizacija primilo je bespovratna sredstva EU‑a. Tijekom proteklog desetljeća znatan dio izravnih financijskih sredstava Komisije dodijeljen je malom broju nevladinih organizacija.

U okviru revizije ispituju se programi EU‑a kao što su Europski socijalni fond plus, Obzor Europa, FAMI i LIFE te se razmatra stanje u različitim državama članicama. To je u skladu s pozivom Europskog parlamenta na veću transparentnost u financiranju sredstvima EU‑a, među ostalim sredstvima dodijeljenim nevladinim organizacijama, i važnom ulogom tih organizacija u demokratskom oblikovanju politika. Izvješće je sastavljeno u kontekstu nedavnog povećanja javnog i političkog interesa za financiranje nevladinih organizacija sredstvima EU‑a.

Tematsko izvješće 11/2025 „Transparentnost financiranja sredstvima EU‑a dodijeljenim nevladinim organizacijama – Unatoč ostvarenom napretku, i dalje nema pouzdanog pregleda” dostupno je na internetskim stranicama Suda. Izvješće se nastavlja na revizijsko izvješće Suda iz 2018. o financijskim sredstvima EU‑a koja su dodijeljena nevladinim organizacijama u okviru vanjske politike i na tematsko izvješće iz 2024. o registru transparentnosti EU‑a

Contact:

ECA press office: press@eca.europa.eu