Europäischer Rechnungshof - European Court of Auditors
Ključni izazovi na tržištima rada zemalja EU a nisu savladani unatoč milijardama iz Bruxellesa
- Bild-Infos
- Download
Priopćenje za medije
Luxembourg, 26. ožujka 2025.
Ključni izazovi na tržištima rada zemalja EU‑a nisu savladani unatoč milijardama iz Bruxellesa
- EU je osigurao 650 milijardi eura za poticanje oporavka i otpornosti država članica
- Mnoge preporuke iz Bruxellesa nisu provedene reformama za oporavak zemalja EU‑a
- Neka važna strukturna pitanja u vezi s tržištem rada i dalje nisu riješena
U novom izvješću Europskog revizorskog suda (Sud) navodi se da su zemlje EU‑a u okviru reformi koje su se obvezale provesti kako bi dobile novac iz Mehanizma EU‑a za oporavak i otpornost (RRF), instrumenta vrijednog 650 milijardi eura koji je uspostavljen nakon izbijanja pandemije bolesti COVID‑19, tek djelomično savladale izazove na svojim tržištima rada. Reformama u okviru RRF‑a ostvareni su određeni rezultati, ali polovica preporuka Vijeća nije uzeta u obzir u okviru tih reformi ili je uzeta u obzir samo djelomično. Stoga u nekim zemljama nisu savladani određeni strukturni izazovi koji su posebno važni za građane EU‑a, među ostalim uključivanje ranjivih skupina na tržište rada ili preusmjeravanje oporezivanja s rada na druga područja.
EU je u okviru RRF‑a dodjelu financijskih sredstava državama članicama prvi put povezao s provedbom gospodarskih i socijalnih reformi, među ostalim u području politika rada i zapošljavanja. Kako bi primile sredstva EU‑a, države članice morale su se obvezati na provedbu niza ulaganja i reformi kojima bi se trebalo doprinijeti savladavanju „svih ili znatnog dijela” izazova, na što ih je Vijeće prethodno pozvalo u preporukama za pojedinu zemlju.
„Bruxelles upotrebljava financijska sredstva iz RRF‑a kao poticaj za zemlje EU‑a da provedu važne strukturne reforme i povećaju otpornost svojih gospodarstava”, izjavila je Ivana Maletić, članica Suda zadužena za predmetno izvješće. „Međutim, u području politika tržišta rada reformama su zaobiđena neka strukturna pitanja koja su posebno važna za građane EU‑a. Osim toga, za oko polovicu tih reformi zasad nema dokaza da su dovele do konkretnih rezultata ili utjecale na tržišta rada država članica.”
Države članice uključile su u svoje nacionalne planove za oporavak i otpornost gotovo 100 reformi tržišta rada različitog opsega i ambicije. Više tih reformi ima potencijal za savladavanje strukturnih izazova, kao što je reforma osiguranja za slučaj nezaposlenosti u Francuskoj. Međutim, manje je vjerojatno da će zahvaljujući nekima od drugih reformi, kao što je privremena mjera „socijalna garancija 2021.” u Njemačkoj, doći do znatnih promjena. Tim je reformama u znatnoj mjeri provedeno samo 40 % relevantnih preporuka za pojedinu zemlju, djelomično ih je provedeno 26 %, a 34 % njih uopće nije provedeno. Nadalje, reformama u okviru RRF‑a nijedna država članica nije u potpunosti provela preporuke za tržište rada, u planove četiriju država članica nisu bile uključene nikakve reforme za provedbu tih preporuka, dok su četiri države članice provele te preporuke u znatnoj mjeri.
Provedba RRF‑a u tijeku je i mnoge reforme tržišta rada tek trebaju biti dovršene, što znači da je možda prerano za to da njihovi znatni rezultati budu vidljivi. Međutim, dovršene reforme nisu bile ključni čimbenik koji je dosad doprinosio poboljšanju ocjene provedbe preporuka za pojedinu zemlju koju je dala Europska komisija.
Reformama su općenito postignuta očekivana ostvarenja, što u osnovi znači da su doneseni novi zakoni. Ipak, za oko polovicu reformi, npr. u područjima cjeloživotnog učenja, potpore tražiteljima zaposlenja i poboljšanja pomoći u slučaju nezaposlenosti, predmetne države članice nisu mogle dostaviti nikakve dokaze o rezultatima. Osim toga, teško je procijeniti učinak reformi na terenu jer često ne postoje odgovarajući pokazatelji.
U nalazima predmetne revizije jasno se skreće pozornost na to da su potrebne pravodobne informacije i daljnja procjena djelotvornosti reformi u okviru RRF‑a. Revizori pozivaju Europsku komisiju da uspostavi okvir za procjenu rezultata tih reformi, zajamči da države članice na odgovarajući način savladavaju ključne izazove te da provjeri obuhvaćaju li ključne etape i ciljne vrijednosti sve bitne dijelove reformi.
Kontekst
RRF je ključan dio cilja EU‑a da ublaži gospodarske posljedice pandemije bolesti COVID‑19 i potakne održiv gospodarski oporavak i otpornost pružanjem potpore državama članicama u provedbi sveobuhvatnih reformi i ulaganja. RRF je uspostavljen 2021. kao privremeni instrument za financiranje tijekom krize i provodit će se do 2026.
Politike rada i zapošljavanja isključivo su u nadležnosti država članica EU‑a. Međutim, svake godine tijekom ciklusa usklađivanja ekonomskih politika poznatog kao europski semestar Komisija iznosi prijedloge preporuka za pojedinu zemlju, a Vijeće ih zatim usvaja i poziva zemlje da poduzmu konkretne mjere kako bi zajamčile stabilnost svojih ekonomskih politika. Preporuke za pojedinu zemlju odnose se i na strukturna pitanja u politikama zapošljavanja, a mogu se provoditi i sredstvima iz drugih nacionalnih fondova ili fondova EU‑a.
Ovo je prva revizija djelotvornosti reformi u okviru RRF‑a koju je proveo Sud. Revizori su ispitali jesu li reforme tržišta rada uključene u nacionalne planove djelotvorno doprinijele svladavanju izazova na tržištu rada s kojima se suočavaju države članice te koji su posebno istaknuti u preporukama za pojedinu zemlju iz 2019. i 2020. Kad je riječ o četirima državama članicama (Belgija, Grčka, Španjolska i Portugal), revizori su provjerili i jesu li dovršenim reformama ostvareni rezultati te jesu li te reforme doprinijele provedbi preporuka za pojedinu zemlju.
Tematsko izvješće 10/2025 „Reforme tržišta rada u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost – Ostvareni su određeni rezultati, ali oni nisu dovoljni za savladavanje strukturnih izazova” dostupno je na internetskim stranicama Suda. Prethodna povezana izvješća Suda dostupna su u posebnoj rubrici o RRF‑u.
Contact:
ECA press office: press@eca.europa.eu